Crnogorsko tužilaštvo ni do danas nije rasvijetlilo ko je podmićen u aferi „Telekom”, iako su u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) istražni organi navode o korupciji iznijeli u decembru 2011. godine, prije šest godina. Od tada traje postupak državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koje, po svoj prilici, i dalje prevodi spise iz Amerike, Mađarske i Njemačke i sa Kipra. Uprkos uvjeravanju čelnih ljudi istražnih organa da se na slučaju radi bez izuzetka, i da je njima nevažno ko su akteri, stiče se utisak da postupak traje dugo, i da neće biti optužnica ni presuda.
Postupak u vezi korupcionaške aferi „Telekom” pokrenut je nakon što je Dojče telekom još u decembru 2011. godine pristao da plati 95 miliona dolara kazne kroz poravnanje sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti (SEK), koja je u svojoj istrazi došla do dokaza da su sa 7,3 miliona eura podmićena navodno dva crnogorska zvaničnika i „sestra najvišeg vladinog zvaničnika, koja se bavi advokaturom”. Odmah nakon što je u decembru 2011. godine objelodanjena tužba SEK-a protiv trojice bivših direktora Mađar telekoma, crnogorska javnost je u formulaciji „sestra najvišeg vladinog zvaničnika” prepoznala advokata Anu Đukanović, sestru bivšeg premijera i lidera DPS-a Mila Đukanovića. Ana Đukanović je, međutim, negirala bilo kakvu povezanost sa nezakonitim radnjama, a tužila je medije koji su je povezivali sa ovom aferom.
U međuvremenu je i američka ambasada u Crnoj Gori u posebnom saopštenju navela da istražni organi u SAD imaju dokaze da je bilo korupcije, te da su voljni da omoguće Crnoj Gori da dobije te spise. To se desilo još 2014. godine, ali napretka nema. Više tužilaca je radilo na slučaju, dio spisa je prevođen na naš jezik, ali zasad nema nagovještaja da li je nađeno biće krivičnog djela koje su počinili državljani Crne Gore.
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković rekao je krajem juna 2015. godine da je dio predmeta „Telekom” preveden sa mađarskog jezika, te da se radi na prevodu sa engleskog jezika, „pa se uskoro može očekivati donošenje odluke u tom slučaju”. Slučaj će, kako je tada rekao, preuzeti novoformirano specijalno tužilaštvo, koje vodi glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Od tada do danas nema podataka je li je bilo nekog opipljivog napretka. O ovom slučaju se nije izjašnjavao ni direktor Uprave policije Slavko Stojanović.
Katnić je u junu ove godine izjavio da se predmet „Telekom”, kao i svaki drugi, radi bez ikakvog izuzetka, te da se „dokazi o toj aferi nalaze na Kipru, Mađarskoj i sa SAD više u vezi tog slučaja više nemamo ništa”.
Crnogorski telekom je 2004. godine promijenio vlasnika „u paketu” s Makedonskim Telekomom. U postupku privatizacije kupio ih je Mađar telekom (dio Dojče telekom grupe) koji je kroz sporazum sa američkim Ministarstvom pravde 2011. godine priznao krivicu za podmićivanje u procesu privatizacije ta dva telekoma. Osim što je sa Mađar telekomom američka komisija sklopila u decembru 2011. godine sporazum o priznanju krivice, tog istog mjeseca pokrenut je i poseban postupak protiv trojice nekadašnjih direktora tog telekoma pred federalnim sudom na Menhetnu.
Odbrana bivših direktora Mađar telekoma Eleka Štrauba, Andraša Baloga i Tamaša Morvaia, koje je SEK tužio pred sudom u Njujorku, predložila je saslušanje svjedoka iz Crne Gore, ali do toga nije došlo, jer je američka komisija tražila da se, radi jednostavnijeg vođenja postupka, proces vodi na osnovu dokaza iz Makedonije.
Sud u Njujorku je potom nastavio da goni direktore Mađar telekoma, do početka ove godine, kada su njih trojica potpisali sporazum, i odlučili da plate kaznu američkoj komisiji.
Mađar telekom je prije kupovine Crnogorskog telekoma zaključio ugovore sa četiri kompanije – Aktiva, Fiesta, Sigma i Roli, sve četiri registrovane na ofšor lokacijama za navodne lažne konsultantske usluge. U slučaju Crne Gore, ugovori sa pomenute četiri kompanije navodno su predstavljali mito isplaćen za vladine zvaničnike, kao i navodno „sestru najvišeg vladinog zvaničnika”, a u cilju da se izdejstvuju razne povoljnosti za Telekom, uključujući odlaganje ulaska konkurentskih kompanija na tržište i lakše otpuštanje viška zaposlenih koji je Telekom imao iz vremena kada je bio u državnom vlasništvu. M.V.
Amerikanci podatke tražili još 2008. godine
Pitanjem privatizacije Telekoma Crne Gore i navodima američkog SEK-a o korupciji bavio se Anketni odbor Skupštine Crne Gore, ali je došao samo do tehničkog izvještaja. Taj odbor saslušao je i bivšeg premijera Mila Đukanovića, i ostala je zapamćena čudna njegova izjava da ga je bivši direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Predrag Mitrović u februaru 2008. godine obavijestio da su se američke vlasti interesovale za transakcije koje se pominju od SEK-a, ali da to njemu nije bilo zanimljivo, i da mu „mu nije bio interesantno koja je to firma Roli”.
Interesantno je, međutim, da je svoj prvi povratak na premijersku funkciju nakon povlačenja sa javnih funkcija Đukanović ozvaničio upravo poslednjeg dana februara 2008. godine, što znači da je baš tog dana dobio ovu informaciju iz Uprave za sprečavanje pranja novca. Opozicija je tražila da se Mitrović izjasni po kom osnovu je obavijestio Đukanovića o tome u februaru 2008. godine imajući u vidu što je on na poziciju premijera postavljen poslednjeg dana tog mjeseca. Ostalo je nejasno je li Mitrović saznanja američkih vlasti podijelio sa premijerom ili partijskim šefom, kao i zašto povodom toga ništa nije preduzeto.